Savjeti

1.

2.

3.

4.

5.

6.

• Na raskrsnici cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustit vozilo koje nailazi s njegove desne strane.
• Vozač vozila koji skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera , zadržava smjer svog kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim znakom nije drukčije određeno.
• Iznimno, od odredaba stavka 1. i 2. ovog članka na raskrsnici ili pri susretu s vozilom koje se kreće po šinama vozač je dužan propustiti takvo vozilo bez obzira s koje strane dolazi, osim ako postavljenim znakom nije drukčije određeno.
• Vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je saobraćajnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.
• Vozač je dužan propustiti sva vozila koja se kreću cestom na koju ulazi i kada ta cesta nije saobraćajnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ako vozilom ulazi nekog zemljanog puta.
• Vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž ceste kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru.

SAOBRAĆAJ NA RASKRSNICI: Vozač koji se približava raskrsnici mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uslovima na raskrsnici. Vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrsnicom vozilom zauzeti položaj na onoj saobraćajnoj traci kojom mora proći kroz raskrsnicu.

Prestrojavanje je radnja vozilom koja se obavlja na dovoljnoj udaljenosti ispred raskrsnice kako bi se zauzeo položaj na traci kojom se želi proći kroz raskrsnicu, odnosno, radnja kojom se u saobraćaju na cesti mijenja saobraćajna traka, ako se krećemo cestom s više saobraćajnih traka. Prestrojavanje se može obaviti ubrzavanjem ili usporavanjem vozila što određuje saobraćajna situacija (ubrzajte i prestrojite se ispred vozila ili usporite, propustite vozilo, prestrojite se iza vozila).

Ispred većih raskrsnica gdje postoji više saobraćajnih traka za prestrojavanje, u pravilu ćete primijetiti saobraćajni znak “prestrojavanje vozila”. On vas obavještava o broju saobraćajnih traka i o tome koja se od saobraćajnih traka koristi za prolazak kroz raskrsnicu pravo ili za skretanje ulijevo ili udesno, kako biste mogli pravovremeno zauzeti položaj u odgovarajućoj saobraćajnoj traci za željeni smjer vožnje kroz raskrsnicu.

Prestrojavanje obavljate prema strelicama na kolovozu i znakovima prestrojavanja koji služe za vođenje saobraćajnih tokova. Trebate se pravovremeno prestrojiti i razvrstati onako kako te strelice i znakovi pokazuju.

Nakon što ste se sigurno prestrojili, važno je održavati položaj vozila u saobraćajnoj traci koju ste izabrali, pratiti uzdužne oznake na kolovozu kao i strelice na saobraćajnoj traci koje usmjeravaju vašu vožnju.

Kada ste se razvrstali i zauzeli položaj vozilom u traci kojom namjeravate proći raskrsnicom, više ne smijete mijenjati izabranu traku. To vam ne dozvoljavaju ni uzdužne pune linije na kolovozu.

Ako ste se pogrešno prestrojili (zauzeli saobraćajnu traku kojom ne namjeravate voziti kroz raskrsnicu), a nalazite se u neposrednoj blizini raskrsnice (puna linija uz ivicu saobraćajne trake) ili se niste uopšte iz nekog razloga stigli prestrojiti, morate nastaviti vožnju u smjeru kojem strelice u toj saobraćajnoj traci naznačuju.

Prestrojavanje na saobraćajnu traku na kojoj se nalaze tramvajske šine je dopušteno samo ako postoji saobraćajni znak ili oznaka na kolovozu koji to dozvoljavaju.

Najavu promjene saobraćajne trake dajete drugim učesnicima u saobraćaju pokazivačima smjera. Prestrojavanje ispred raskrsnice kada nema oznaka na kolovozu obavlja se na sljedeći način:

• za skretanje udesno primaknite vozilo što bliže desnoj ivici kolovoza,
• na kolovozu s dvosmjernim saobraćajem primaknite vozilo do sredine kolovoza,
• u jednosmjernim ulicama primaknite vozilo što bliže lijevoj ivici kolovoza,

Niti jedno prestrojavanje ne smijete započeti obavljati, a da se prije toga niste uvjerili da to možete obaviti sigurno i bez opasnosti, vodeći pritom računa o položaju vozila, smjeru i brzini vožnje.
Nastojte pravovremeno obaviti radnju prestrojavanja, a ne čekati zadnji trenutak, jer tada to sigurno nećete moći obaviti bez ometanja saobraćaja i bez ugrožavanja sebe i drugih.

KAKO I KADA SIGURNO PRETICATI

Preticanje je jedna od najsloženijih i najopasnijih radnji s vozilom u saobraćaju, jer u njemu sudjeluje najmanje dva vozila u pokretu, izvodi se velikom brzinom, a pritom vozač koji pretiče koristi saobraćajnu traku za vozila iz suprotnog smjera. Stoga donošenju odluke o preticanju mora prethoditi vaše promišljanje o svim elementima za sigurno izvođenje ove radnje: preglednost, vidljivost, stanje i vrsta kolovoza, položaj ostalih učesnika u saobraćaju, njihova brzina i namjera, tehničke mogućnosti vozila, važeća saobraćajna pravila, saobraćajni znaci… U svemu tome vozač mora poštivati zakonom propisane postupke, a sve ostalo je stvar njegove lične procjene koja proizlazi iz njegovog mentalnog sklopa, njegovih stavova i mogućnosti racionalizacije postupaka.

Prema propisima, preticanje vozač smije vršiti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji.

Preticanje vrši se s lijeve strane.

Preticanje se mora vršiti s desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom položaju i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo.

Vozilo koje se kreće po šinama postavljenim na sredini kolovoza ne smije se preticati s lijeve strane. To vozilo može se preticati s desne strane ako između njega i desne ivice kolovoza postoji saobraćajna traka.

Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici vozač smije preticati:

• vozilo koje skreće ulijevo, a pretiče se s desne strane vozilo koje skreće udesno, ali da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobraćaj vozila iz suprotnog smjera;
• vozilo koje se kreće na cesti s pravom prvenstva prolaza, kao i kad je saobraćaj na raskrsnici regulisan svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima koje daje ovlašteno lice.

Neposredno ispred i na prelazu puta preko željezničke ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili polubranika vozač smije preticati drugo vozilo kad je saobraćaj na tom prijelazu regulisan uređajima za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova.

Vozač ne smije preticati kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u saobraćaju ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge učesnike u saobraćaju, odnosno tamo gdje je to saobraćajnim znakom posebno zabranjeno.

Pri planiranju preticanja odnosno prije nego što krene u preticanje vozač mora utvrditi ima li uvjeta za sigurno izvođenje te radnje s vozilom: je li preticanje dopušteno, postoji li dovoljna preglednost i dovoljno prostora za preticanje, kolika je dužina preglednosti ceste, kolika je potrebna dužina puta preticanja, kojom brzinom vozi vozilo ispred vas, može li se dovoljno ubrzati, kolikom brzinom se može preticati i ugrožavaju li se vozila iz suprotnog smjera. Najprije treba promisliti ima li uopšte svrhe razmišljati o preticanju, nakon toga utvrditi kakva je preglednost i vidljivost te širina ceste, zatim provjeriti namjeru vozača koji se kreće iza njega, a onda slijede tri najteže, kritične provjere.

• Prvom provjerom treba utvrditi ne namjerava li vozač ispred njega preticati, obilaziti ili skretati.
• Drugom provjerom treba utvrditi je li slobodna saobraćajna traka za saobraćaj iz suprotnog smjera na dovoljnoj udaljenosti.
• Trećom provjerom vozač se mora uvjeriti može li nakon preticanja ponovo zauzeti položaj u saobraćajnoj traci kojom se kretao prije preticanja. Tek ako tada utvrdi kako su zadovoljeni svi uvjeti sigurnosti, započinje s preticanjem.
• Kada se vozač uvjerio da je preticanje sigurno i odlučio preticati, mora:
• Gledati daleko ispred i procijeniti brzinu,
• Uključiti lijevi pokazivač smjera,
• Pomaći se vozilom u lijevu stranu i gledati ispred,
• Provjeriti da vozilo ispred ne namjerava preticati ili skretati ulijevo,
• Prema potrebi, upozoriti vozača vozila ispred o namjeri preticanja,
• U nižem stepenu prijenosa povećati brzinu i prestrojiti se na lijevu saobraćajnu traku,
• Ubrzati vozilo i promijeniti u viši stepen prijenosa kada se nađe uporedno s vozilom koje pretiče, vodeći računa o brzini,
• Paziti na pravilan bočni razmak i na vozila iz suprotnog smjera,
• Kada na unutarnjem ogledalu ugleda vozilo koje pretiče, u blagom luku se mora vratiti u desnu saobraćajnu traku,
• Pri povratku isključiti lijevi pokazivač smjera (desni nije obavezno uključivati osim ako to uvjeti sigurnosti nalažu).

Ako se u međuvremenu tokom preticanja pojavi vozilo iz suprotnog smjera ili ako se pogrešno procijeni potrebna dužina puta preticanja ili trenutak preticanja, treba odustati od preticanja, uključiti desni pokazivač smjera i vratiti se iza vozila koje se namjeravalo preticati i strpljivo čekati sigurnu priliku. Posebno velik rizik predstavlja preticanje dugih vozila i vozila sa nadgradnjom, jer zaklanjaju pogled, ograničavaju preglednost, smanjen je bočni razmak, povećava se vrijeme i put preticanja. Zato vozač treba preticati samo ako je uvjeren da to može sigurno obaviti. Ne riskirajte, ne pretičite ako niste sigurni u povoljan ishod. Ništa nećete dobiti na vremenu vožnje, samo stres i napetost bez potrebe.

Svu složenost i opasnost preticanja vozač može izbjeći ako prethodno učini jednu znatno jednostavniju procjenu: ima li uopće svrhe krenuti u preticanje.

Zaustavljanje je:

Svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do 5 minuta, osim prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj.

Parkiranje je:

Prekid kretanja vozila u trajanju dužem od pet minuta, osim prekida kojise čine da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj.

Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono ugrožavalo sigurnost drugih učesnika u saobraćaju ili predstavljalo smetnju za normalan tok saobraćaja ili kretanje pješaka.Na cesti, na mjestu, odnosno na prostoru namijenjenom za zaustavljanje i parkiranje vozila, te na posebno uređenoj saobraćajnoj površini namijenjenoj za kretanje pješaka, ne smiju se ostavljati vozila koja se ne upotrebljavaju u saobraćaju zbog dotrajalosti (isteka registracije i sl.) ili priključna vozila koja se u saobraćaju koriste samo povremeno (lake i kamp prikolice i sl.), a ni drugi predmeti kojima se ometa tok saobraćaj ili ugrožava okoliš.

Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo:

• Na obilježenom pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklističke.
• Na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istom nivou.
• Na željezničkim ili tramvajski prugama i u blizini tih pruga ako se time sprečavaju saobraćaj vozila koja se kreću po šinama.
• Na raskrsnici i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba.
• U tunelima, na mostovima u podvožnjacima i na nadvožnjacima te na udaljenosti manjoj od 15 m od mosta, tunela, podvožnjaka i nadvožnjaka.
• Na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti.
• Na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m.
• Na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni saobraćajni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima.
• Na biciklističkoj stazi, odnosno traci.
• Na dijelu koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama ili prometnim znakom.
• Ispred ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu, iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu te na rezerviranim mjestima vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima.
• Na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.
• 15m stanicaNa dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke i tramvajske pruge u istom nivou, i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih prijelaza.
• Na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište za vozila javnog prijevoza putnika.
• Na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu.

Zaustavljanje je dopušteno:

Zaustavljanje je dopušteno ako je za kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka, pod istim uslovima može se parkirati ako je to dopušteno saobraćajnim znakom.

Parkiranje vožnjom unazad:

Uključimo desni pokazivač smjera (pokazujemo ostalim učesnicima u saobraćaju namjeru zaustavljanja) pritom prateći u unutarnji retrovizor situaciju u iza sebe. Zaustavimo se u poziciji gdje je zadnji kraj našeg vozila uz bok vozila uz koje se parkiramo (u slučaju da smo vozilom otišli predaleko, što nije greška, upalimo sve pokazivače smjera i vratimo se do odgovarajuće pozicije gledajući kroz zadnji prozor)
Uključimo desni pokazivač smjera (pokazujemo ostalim učesnicima u saobraćaju namjeru zaustavljanja) pritom prateći u unutarnji retrovizor situaciju u iza sebe. Zaustavimo se u poziciji gdje je zadnji kraj našeg vozila uz bok vozila uz koje se parkiramo (u slučaju da smo vozilom otišli predaleko, što nije greška, upalimo sve pokazivače smjera i vratimo se do odgovarajuće pozicije gledajući kroz zadnji prozor)
Polako krenemo otpuštajući kvačilo (spojku) i dodavajući lagani gas. Obavezno dok vozimo unazad gledamo kroz zadnji prozor što je ujedno i osnovno gledanje i obavezno kontrolišemo uslove u desni retrovizor gdje bi trebali uočiti vozilo uz koje se parkiramo osim u slučaju da smo od njega predaleko. Pomaknemo vozilo npr. jedan metar pa stanemo.
Prekontrolišite uslove na cesti (ne zaboravite da vozite unazad i u slučaju da vam dolazi vozilo obavezni ste zaustaviti se i ni na koji način ga ne ometati. Ako smo se uvjerili da možemo sigurno skrenuti uz prvo (plavo) vozilo (udaljenost između vozila bi trebala biti ispod pola metra) nastavimo vožnju gledajući kroz zadnji prozor i kontrolišući uslove u lijevom retrovizoru (da nismo slučajno preblizu drugom (žutom) vozilu.
Prilikom parkiranja važno je uskladiti rad kvačila (spojke) i gasa i kontrolisati brzinu parkiranja (na ispitu niste ograničeni vremenom). Pritom radite provjereuslove i nemojte se koncentrisati na samo parkiranje zaboravljajući da u saobraćaju niste sami i da se situacija brzo mijenja. Gledati obvezno većinu vremena kroz zadnji prozor i kontrolirati udaljenost između vozila uz koje se parkiramo pomoću retrovizora.Kad smo postavili vozilo u ravan položaj prema parkirnom mjestu, zaustavimo vozilo, vratimo volan na taj način da su nam točkovi paralelni sa karoserijom vozila (krug i pol) i nastavimo vožnju unazad sve do krajne pozicije. Pritom obavezno vodite računa o rubnom ivičnjaku jer svaki doticaj sa njim je greška. Ugasimo sve pokazivače smjera. Osiguramo vozilo od nenamjernog pokretanja.
{youtube}xiG6Jjv8dPM{/youtube} Ne zaboravite, na ispitu imate pravo na korekciju, parkiranja. Najčešće pogreške kandidata: Zaborave upaliti desni pokazivač smjera (koncentrišu se samo na parkirno mjesto). Zaustave se preblizu desnom vozilu (smanjuju luk skretanja). Zauzmu krivu poziciju za parkirkiranje (najčešće odu vozilom premalo naprijed i prilikom ulaska vozilom na parkirno mjesto izazivaju opasnu radnju ugrožavaju druga vozila). Zaborave napraviti provjeru preko lijevog ramena. Prilikom parkiranja ne prate situaciju u retrovizorima već gledaju kroz prozor na zadnjim desnim vratima (imaju osjećaj da su preblizu vozilu). Premalo gledaju kroz zadnji prozor (kud voziš, tud gledaj!). Ne zaustave se kad je vozilo ravno na parkirno mjesto već nastave voziti u krug. Dotaknu ili udare u ivičnjak.

Mrtvi ugao

Mrtvi ugao je kut koji ne pokrivaju retrovizori.

Najjednostavnije je da vam pojasnim mrtvi ugao na primjeru:

• Želimo se prestrojiti u lijevu traku.
• Lijevom trakom dolazi vozilo.
• Pratimo ga u unutarnjem i vanjskom lijevom retrovizoru.
• U jednom trenutku ne vidimo vozilo u retrovizorima.
• Ako okrenemo glavu i pogledamo dijagonalno kroz prozor na zadnjim lijevim vratima vidjeti ćemo ga.
• Ako duže vrijeme pratimo situaciju u lijevoj traci pomoću retrovizora i sigurni smo da nema opasnosti od nadolazećeg vozila mi zapravo ne moramo gledati mrtvi kut (mada preporučujem jer opreza u saobraćaju nikad dosta).
• Ako se vozimo duže vrijeme svojom srednjom trakom i odjednom shvatimo da na sljedećem skretanju moramo skrenuti lijevo, a nismo dovoljno dugo pratili situaciju u lijevoj traci osim provjere u retrovizorima moramo napraviti i provjeru mrtvog ugla.
• U autoškoli ste dužni napraviti svaku i kompletnu provjeru prije nego započnete izvoditi radnju

Najčešće pogreške kandidata:

1. Ne prate dovoljno situaciju u retrovizorima (nemaju naviku koristiti retrovizore).
2. Ne provjeravaju mrtve uglove.
3. Istovremeno okreću glavu i volan.
4. Okretom glave ne provjeravaju mrtve uglove, već okrenu glavu i prate situaciju u susjednoj traci, zbog toga gube pravac vožnje i ne prate situaciju ispred svog vozila.

Bočno prakiranje:

Uključimo desni pokazivač smjera (pokazujemo ostalim sudionicima u saobraćaju namjeru zaustavljanja) pritom prateći u unutarnji retrovizor situaciju u saobraćaju iza sebe. Zaustavimo se u poziciji gdje je zadnji kraj našeg vozila uz zadnji kraj vozila uz koje se parkiramo (u slučaju da smo vozilom otišli predaleko, što nije greška, upalimo sve pokazivače smjera i vratimo se do odgovarajuće pozicije gledajući kroz zadnji prozor). Upalimo sve pokazivače smjera.Volan okrenemo udesno do kraja (krug i pol).
Prekontrolišemo uslove na cesti (ne zaboravite da vozite unazad i u slučaju da vam dolazi vozilo obavezni ste zaustaviti se i ni na koji način ga ne ometati. Preporučujem da spustite desni retrovizor jer na taj način kasnije možete procijeniti položaj zadnjeg desnog točka.Ukosimo vozilo otprilike pod 45 stepeni. Naravno, pritom je osnovno gledanje preko desnog ramena kroz zadnji prozor.
Kada smo ukosili vozilo pod 45 stepeni, izravnamo točkove (krug i pol ulijevo). Nastavljamo voziti ravno gledajući kadsmo ukosili kroz zadnji prozor i kontrolišemo u desnom retrovizoru udaljenost do ivičnjaka. Zaustavimo se 40-50 cm od ivičnjaka. Okrenemo volan lijevo do kraja (krug i pol). Nastavljamo vožnju gledajući unazad kroz zadnje staklo i kontrolišemo udaljenost od ivičnjaka.
Ne zaboravite pratiti udaljenost od prednjeg i zadnjeg vozila. Korigirajte vozilo u slučaju potrebe. Osigurajte vozilo od nenamjernog pokretanja. Ugasite sve pokazivače smjera.

Kretanje na uzbrdici

Zaustavljanje na uzbrdici treba izbjegavati ako je podloga klizava (snijeg, blato) jer je otežano zaustaviti se, a kasnije i krenuti.

Ako smo ipak prisiljeni zaustaviti se na uzbrdici, krenut ćemo na sljedeći način:

Zategnemo ručnu kočnicu (povučemo je prema gore), stavimo ručicu mjenjača brzina u prvi stupanj prijenosa (česta pogreška kandidata je kretanje u drugoj- zaborave promijeniti brzinu), papučica kvačila (spojke) je cijelo vrijeme stisnuta.

Pritisnemo gumb na ručnoj kočnici i držimo ga stisnutim.

Dodamo gas i popuštamo kvačilo do točke gdje dolazi do prijenosa sile (pri prednjem pogonu zadnji kraj vozila se spusti)Popuštamo ručnu kočnicu (ako vozilo malo krene unazad dodamo gas i još malo popustimo kvačilo (spojku).

Kako ispravno i krenuti na uzbrdici?

Prije zaustavljanja upaliti desni žmigavac i napraviti provjeru. Prije kretanja ne zaboravite upaliti lijevi žmigavac i napraviti provjeru (kandidat se koncntriše na kretanje, a zaboravi na provjeru i žmigavce koji su od velike važnosti i ujedno greška. Kandidat je sretan jer je uspio uspješno krenuti na uzbrdici, a na kraju padne na ispitu zbog provjere i žmigavaca).

Kretanje na uzbrdici uz pomoć nožne (radne) kočnice, tzv. vaga

Ne zaboravite ručicu mjenjača brzina staviti u prvi stupanj prijenosa. Držimo stisnutu papučicu nožne kočnice (da vozilo ne bi krenulo unazad) i papučicu kvačila (spojke).

Lagano dižemo papučicu kvačila (spojke) do tačke gdje dolazi do prijenosa sile (prednji kraj vozila se lagano digne, zvuk motora se promjeni).

Polako prebacimo desnu nogu sa papučice kočnice na papučicu gasa (to radimo palagano da bi osjetili da li smo dovoljno digli papucicu kvačila (spojke). U slučaju da vozilo malo krene unazad ponovno lagano stisnemo papučicu kočnice i jos malo dignemo papučicu kvačila (spojke).Važno je u trenutku kad smo osjetili prijenos sile zadržati papučicu kvačila (spojke) fiksiranu.

Polako prebacimo desnu nogu sa papučice kočnice na papučicu gasa i dodamo mali gas. Do tada fiksiranu papučicu kvačila (spojke) dignemo pa potrebi. Najčešće je to nijansa ili možda nije ni potrebna jer smo već pripremili vozilo za kretanje.

Najčešće pogreške kandidata:

1. Drže papučicu kočnice, dižu papučicu kvačila (spojke) i popuštaju papučicu kočnice bez da prebace nogu na papučicu gasa – kreću bez gasa.
2. Kada su stvorili prijenos sile panično i brzo prebacuju nogu sa kočnice na papučicu gasa.
3. Kada su stvorili prijenos sile ne zadrže fiksiranu paučicu kvačila (spojke) već je dignu previše, sve do gašenja motora.

Možda niste znali?

Uređaj pomoći za pokretanje na uzbrdici (HHC Hill-Hold-Control).

Uređaj pomoći omogućuje kretanje na uzbrdici bez aktivacije kočnice. pritisak kočenja zadržava se cca. 1 do 2 sekunde nakon aktivacije kočnice i postupno se smanjuje s kretanjem. Vozač dakle može maknuti nogu s kočnice i krenuti na uzbrdici, bez da mora aktivirati ručnu kočnicu. Često se nudi kao dodatna oprema u novijim vozilima.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

1. Nakon što se prođe sredina raskrsnice uključi se desni pokazivač pravca.
2. Napravite provjeru i zaustavite se uz ivičnjak na udaljenosti od oko 20 cm od ivičnjaka.
3. Uključimo sva 4 žmigavca. Provjerimo uslove na cesti (ne zaboravite da vozite unazad i u slučaju da vam dolazi vozilo obavezni ste zaustaviti se i ni na koji način ga ne ometati). Prilikom vožnje unazad gledajte kroz zadnji prozor i kontrolišite udaljenost od ivičnjaka u desnom retrovizoru.
4. Udaljenost vozila od ivičnjaka ne bi smjela ni u jednom trenutku biti veća od pola metraVozilom ne smijete dodirnuti ivičnjak ni otići u saobaćajnu traku namijenjenu za vozila iz suprotnog smjera.
5. Vozilom idete unazad sve do saobraćajnog znaka ili oznake na putu. U slučaju da nema znaka ni oznake na putu vozilom idete unazad sve dok vozilom potpuno ne uđete u bočnu ulicu, odnosno do pozicije gdje se možete naprijed ulijevo uključiti u saobraćaj.Ispitivač od vas može zahtijevati da nastavite vožnju unazad tom ulicom nekoliko metara da provjeri pravac vožnje prilikom vožnje unazad.
6. Ugasite sve pokazivače smjera. Upalite lijevi pokazivač smjera. Napravite lijevu provjeru prometnih uvjeta. Ako su uvjeti zadovoljavajući skrenite ulijevo i nastavite vožnju.

Semafor

Na raskrsnici i drugom mjestu na kojem se upravlja (semaforima ili drugim uređajima), znače:
crveno svjetlo – zabranu prolaska
zeleno svjetlo – slobodan prolazak
žuto svjetlo – upaljeno samostalno, znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrsnicu ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od semafora da se može na siguran način zaustaviti.

Žuto svjetlo upaljeno istovremeno sa crvenim svjetlom označava skoru promjenu svjetla i pojavu zelenog svjetla, ali ne mijenja zabranu prolaska koja je dana crvenim svjetlom.

Žuto treptavo svjetlo obvezuje sve učesnike u saobraćaju da se kreću uz povećani oprez. Zeleno treptavo svjetlo služi za upozorenje učesnike u prometu na skori prestanak slobodnog prolaska i na pojavu žutog, odnosno crvenog svjetla

Policajac

Obvezno zaustavljanje za sva vozila prema kojima je okrenut dlan.	Obvezno zaustavljanje za sva vozila ispred raskrsnice. Zabrana prijelaza za pješake.
Slobodan bočni prolaz.	Obveza smanjivanje brzine kretanja.
Obveza povećanja brzine kretanja.	Obveza zaustavljanja.
Zabrana prolaska smjerom koji siječe smjer ispružene ruke.	Zabrana prolaska smjerom koji siječe smjer ispružene ruke.

Brzina

Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći pometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uslovima, može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema saobraćajnim pravilu ili znaku.

Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne saobraćajne uslovene smije se ograničiti ispod 40 km na sat.

Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim saobraćajnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najaviše:

• 130 km na sat na autocestama
• 100 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za saobraćaj motornih vozila i brzoj cesti
• 80 km na sat na ostalim cestama

O znakovima

Ceste se moraju obilježavati propisanim znakovima kojima se upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja , zabrane i obveze kojih se učesnisi u saobraćaju moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok saobraćaja.

Saobraćajnim znakovima moraju se obilježiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste, te privremena organičenja i privremene zabrane u saobraćaju, i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni.

Saobraćajni znakovi jesu: znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredaba i znakovi obavijesti, s dopunskom tablama koja je sastavnim dijelom znaka i koja pobliže određuje značenje znaka ili bez nje, zatim saobraćajna svjetla, oznake na putu, i sl. te svjetlosne i druge oznake na cesti. Učesnici u saobraćaju su dužni se pridržavati ograničenja, zabrana i obveza.

Saobraćajni znakovi postavljaju se i održavaju tako da ih učesnici u saobraćaju mogu na vrijeme i lako uočiti i danju i noću i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim značenjem.

Saobraćajne znakove čitate od dozdo prema gore (jer se često zanemari dopunska ploča.